Pristupačnost web stranice: šta traži zakon u EU i šta to znači za vas

Kratak odgovor

Evropski akt o pristupačnosti (Direktiva EU 2019/882) primjenjuje se od 28. juna 2025. Obuhvata određene proizvode i usluge, među njima i internetsku prodaju potrošačima. Mikropreduzeća koja pružaju usluge su izuzeta: to su firme s manje od 10 zaposlenih i godišnjim prometom do 2 miliona eura.

Da li se zakon odnosi na vašu firmu zavisi od toga šta prodajete, kome i koliko ste veliki. Ne zna se sigurno kako se zakon primjenjuje na firme izvan Evropske unije, pa to pitajte pravnika. Ovaj tekst nije pravni savjet. Pristupačna stranica je ipak korisna i kad zakon ne traži ništa.

Šta je taj zakon i od kada važi?

Pristupačnost znači da stranicu mogu koristiti svi: slabovidi, ljudi koji ne mogu držati miša, stariji, i svako ko gleda stranicu na mobitelu na jakom suncu. Evropska unija je 2019. donijela direktivu koja za određene proizvode i usluge propisuje pravila o pristupačnosti. Vijeće Evropske unije na svojoj stranici navodi da se akt primjenjuje od 28. juna 2025.

Direktiva je okvir. Svaka država članica sama odlučuje kako će je sprovoditi i ko će nadzirati. Kazne određuju države članice, a prema tekstu direktive moraju biti “djelotvorne, srazmjerne i odvraćajuće”. Zato se pravila i kazne razlikuju od države do države.

Koje usluge zakon obuhvata?

Vijeće EU navodi usluge kao što su bankarske usluge za potrošače, elektronske komunikacije (telefon i internet), audiovizuelni mediji, e-knjige i internetska prodaja (e-commerce).

Za većinu malih firmi je važna ova zadnja kategorija. Direktiva je definiše kao usluge koje se pružaju na daljinu, preko web stranica i mobilnih aplikacija, na pojedinačni zahtjev potrošača, s ciljem sklapanja potrošačkog ugovora. Najjasniji primjer je web prodavnica u kojoj kupac naručuje i plaća.

Stranica koja samo predstavlja firmu i daje telefon, kakvu ima većina ordinacija, majstora i advokatskih kancelarija, ne nudi ništa od onoga što direktiva po popisu navodi. Granica nije uvijek jasna. Ako preko stranice nešto naručujete, plaćate ili zakazujete s obavezujućim ugovorom, pitajte pravnika spada li to u “internetsku prodaju”.

Ko je izuzet?

Direktiva definiše mikropreduzeće kao firmu s manje od 10 zaposlenih i godišnjim prometom do 2 miliona eura (može i ukupna bilansna suma do 2 miliona eura). Mikropreduzeća koja pružaju usluge izuzeta su od pravila o pristupačnosti usluga.

Zamislite porodičnu proizvodnju drvenih igračaka s osam zaposlenih, prometom ispod 2 miliona eura i web prodavnicom koja šalje u Njemačku. Po tekstu direktive to je mikropreduzeće koje pruža uslugu internetske prodaje, pa bi bila izuzeta. Kad firma naraste preko tih granica, izuzeće prestaje.

Direktiva poznaje i takozvano nesrazmjerno opterećenje: obaveza ne važi ako bi izmjena suštinski promijenila uslugu ili bi za firmu bila nesrazmjerno težak teret. Ali to treba procijeniti i zapisati prema propisanim kriterijima, a nedostatak vremena ili znanja se ne priznaje kao razlog. Ovo je pitanje za pravnika, ne za pokušaje na svoju ruku.

Odnosi li se zakon na firmu iz Bosne i Hercegovine?

Ako firma ništa ne nudi potrošačima u EU, nema razloga da se direktiva na nju odnosi. Ipak, to potvrdite s pravnikom.

Ako nudi, stvar je složenija. Direktiva definiše pružaoca usluge kao onoga ko uslugu pruža na tržištu Unije ili je nudi potrošačima u Uniji. Sjedište u Evropskoj uniji nije dio te definicije. Dakle, firma izvan EU koja web prodavnicom nudi robu potrošačima u EU, a nije mikropreduzeće, u principu bi mogla spadati u obuhvat.

Šta se zna sigurno, a šta ne:

• Zna se: tekst direktive, rok od 28. juna 2025. i izuzeće za mikropreduzeća koja pružaju usluge.
• Ne zna se sigurno: kako države članice u praksi provode zakon prema firmama izvan EU, i šta se računa kao “nuđenje potrošačima u Uniji” (dostava u EU, cijene u eurima, jezik, plaćanje).

Zato je pravni savjet važan upravo tamo gdje ste između: web prodavnica s dostavom u EU, nekoliko desetina zaposlenih, promet blizu granice. Nemojte na osnovu članka na internetu ni paničiti ni odlučiti da vas se zakon ne tiče.

Zašto se pristupačnost isplati i bez zakona?

Mjere koje zakon traži uglavnom su i dobra praksa za svaku stranicu. Nielsen Norman Group navodi da slab kontrast teksta otežava čitanje ljudima sa slabijim vidom, ali i svima koji koriste mobitel na jakom svjetlu. Iskustvo pokazuje da stariji kupci, a to je često baš publika ordinacija i majstora, češće imaju poteškoća s malim tekstom i slabim kontrastom.

Znači, popravka kontrasta, veličine dugmadi i jasnih naziva polja u formi pomaže svima, a ne samo manjini. Iskustvo pokazuje da te popravke obično nisu skupe kad se rade pri izradi ili redizajnu, a skuplje kad se rade naknadno.

Kako sami provjeriti osnovno?

Konzorcij W3C, koji postavlja standarde za web, ima popis jednostavnih provjera za prvi pregled. Prođite ih na svojoj stranici:

1. Naslov stranice. Svaka stranica ima kratak naslov u kartici preglednika koji je razlikuje od drugih.
2. Opis slika. Slike koje nešto znače imaju kratak tekstualni opis. Ukrasne slike ga nemaju.
3. Naslovi u tekstu. Stranica ima smislene naslove, od najvećeg prema manjim.
4. Kontrast. Smjernice WCAG traže omjer od najmanje 4,5 prema 1 za običan tekst.
5. Povećanje teksta. Kad tekst povećate na 200 posto, ništa se ne siječe i ne preklapa.
6. Tastatura. Tasterom Tab možete doći do svih dugmadi i polja, i vidi se gdje se nalazite.
7. Forme. Svako polje ima vidljiv naziv, a poruke o grešci su jasne.

Ovo nije potpuna provjera pristupačnosti, nego prvi korak. Za pravu ocjenu potreban je stručnjak.

Šta možete uraditi ovu sedmicu

1. Odgovorite na tri pitanja: prodajete li ili ugovarate li preko stranice nešto potrošačima u EU? Imate li manje od 10 zaposlenih? Je li promet ispod 2 miliona eura godišnje?
2. Ako je odgovor na prvo pitanje da, ili ako niste sigurni, zatražite savjet pravnika koji poznaje potrošačko pravo EU. Ponesite ova tri odgovora.
3. Prođite sedam provjera iz liste na svojoj naslovnoj stranici i zapišite šta ne prolazi.
4. Popravite ono što je najjednostavnije: kontrast teksta, opise slika i nazive polja u formi.
5. Pri sljedećem redizajnu ili novoj stranici unaprijed tražite pristupačnost kao uslov.

Stanje u tekstu je na dan 23. 10. 2026. Nacionalna pravila i tumačenja mogu se mijenjati, pa pitanje o vašoj firmi provjerite u vrijeme odluke.

Ako gradite ili mijenjate stranicu

Pristupačnost je najlakše uraditi odmah na početku. Pogledajte kako pristupamo izradi web stranica, ili pročitajte kako mora biti složena profesionalna web stranica. Za pravno tumačenje obratite se pravniku.